Srpska pravoslavna crkva i pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog proroka Iliju, u narodu poznatog kao Sveti Ilija Gromovnik. Ovaj svetac zauzima važno mesto u pravoslavnom kalendaru i narodnoj tradiciji, kao neustrašivi propovednik pravde i moralnih vrednosti.
Prema hrišćanskom predanju, Sveti Ilija se smatra pretečom drugog dolaska Hrista. Veruje se da će se pred kraj sveta ponovo pojaviti kako bi se borio protiv zla i suzbio moć Antihrista.
U vreme prelaska Srba iz paganstva u hrišćanstvo, mnoge osobine starog slovenskog boga Peruna, gospodara gromova i munja, prenete su upravo na lik Svetog Ilije. Po narodnom verovanju, Sveti Ilija se vozi po nebu u vatrenim kolima koja vuku četiri konja, iz čijih nozdrva izbija plamen. Grmljavina se u narodu tumači kao tutnjava njegovih vatrenih kola.

Praznik Svetog Ilije pada u najsušnijem delu leta, pa se veruje da upravo on odlučuje gde će biti suše, a gde će pasti kiša. Tradicionalno, na današnji dan ne radi se u polju, ne ulazi se u vinograde, kako se ne bi navukao njegov gnev.
Jedno od raširenih narodnih verovanja kaže: „Ako na Svetog Iliju zagrmi, stradaće rod oraha i lešnika.“ Takođe, poznata je izreka: „Od Svetog Ilije sunce sve milije“, kojom se označava početak kraja letnjih vrućina.
Veruje se i da med izvađen na Svetog Iliju ima lekovita svojstva, te ga majke mažu deci po obrazima kako bi bila zdrava i rumena.
Sveti Ilija je do Drugog svetskog rata bio slava vazduhoplovaca, a ta tradicija obnovljena je 1992. godine. Pored toga, praznik su slavili i šoferi, fijakeristi, kočijaši i rabadžije.








